U MEDIJIMA

Hrvatska gospodarska komora je 2003. godine Royal međugeneracijskoj solidarnosti dodijelila pravo na uporabu znaka "IZVORNO HRVATSKO" za dokup mirovine – izvorno hrvatsku vrstu otpremnine». HGK– pravo na uporabu znaka Izvorno hrvatsko
 
Naslovna  >  U medijima  >  Glas Koncila  >  2006.

Dug za doprinose, zastara i mirovina

Obveznici plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje kao i korisnici mirovina koji izvjesno vrijeme nisu plaćali dospjele doprinose, pod stalnom su prijetnjom ovrhe na mirovinu ili imovinu. No, ipak mogu ostvarivati prava na mirovine

Počevši od 1. siječnja 2003. ozakonjena je mogućnost ostvarivanja prava na mirovine i u slučajevima kada nisu plaćeni svi doprinosi za sav mirovinski staž. No to pravo mogu ostvariti samo oni koji ispunjavaju minimalne uvjete propisane za pojedinu vrstu mirovine, ali nisu oslobođeni obveze plaćanja dospjelih dužnih doprinosa za ranije protekla razdoblja. U čemu je problem i kako se očituje? Prema propisima koji su primjenjivani do 31. XII. 2002. obrtnici, ali i ostali samostalni obveznici plaćanja doprinosa, npr. sportaši, liječnici, zubari, odvjetnici, trgovci pojedinci, vrhunski sportaši i šahisti, odvjetnici, umjetnici, novinari, članovi uprava trgovačkih društava, svećenici, redovnici i redovnice i ostali vjerski službenici te hrvatski državljani zaposleni kod diplomatsko-konzularnih i međunarodnih predstavništava ili zaposleni u osobnoj službi kod stranih državljana, zaposleni kod stranih poslodavaca i međunarodnih organizacija, nisu mogli ostvarivati prava na mirovine ako nisu imali uplaćene sve dospjele doprinose za staž osiguranja za sve vrijeme obavljanja registrirane djelatnosti.

Razlozi neplaćanja odnosno prestanka plaćanja doprinosa bili su različiti, a najčešće ekonomski. Naime, obveznici plaćanja doprinosa prestajali su obavljati svoj obrt ili djelatnost a nisu se formalno propisno odjavljivali pa je nastao izvjestan dug kod mirovinskog zavoda i zavoda za zdravstveno osiguranje. Zbog toga daljnjeg vođenja u evidencijama obveze su ostale a priračunavaju se i kamate.

Izmjenom i dopunom mirovinskog zakona propisano je da osiguranici koji nisu u cijelosti uplatili sve doprinose za mirovinsko osiguranje mogu ostvariti pravo na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu ako ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na te mirovine na temelju staža osiguranja za koji je uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje. No prema zakonskom propisu, ostvarivanjem prava na mirovinu nije prestala njihova obveza plaćanja doprinosa za razdoblja za koja doprinos nije u cijelosti uplaćen.

Te se zakonske izmjene ne primjenjuju automatski na stare slučajeve (koji su već odbijani), osim ako ne podnesu ponovni zahtjev za priznavanje prava. Zato se savjetuje onima koji su ranije odbijani na priznavanje prava jer nisu platili sve dužne doprinose da podnesu ponovno zahtjeve za mirovinu, ako misle da ispunjavaju minimalne uvjete propisanog staža bez staža za koji nisu plaćeni doprinosi. U tim slučajevima, pravo na mirovinu priznaje se od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. To znači, ako netko npr. podnese zahtjev tijekom mjeseca veljače i ispunjava uvjete za mirovinu, pravo mu se može priznati najranije od 1. ožujka ove godine.

Ostaje neriješen problem oslobađanja obveze plaćanja dospjelih a neplaćenih doprinosa i koje su posljedice ako se oni ne plate. Sada Porezna uprava Ministarstva financija vrši naplatu doprinosa. To znači da se primjenjuju propisi o naplati poreza i doprinosa, a to je važeći »Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja«. Zato treba objasniti što to znači za obrtnike-osiguranike i umirovljenike Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje u slučajevima kada im bude priznato pravo na mirovinu a nisu platili sve dužne doprinose koji su dospjeli prije njihova umirovljenja i koje su posljedice. U takvim slučajevima, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje priznaje pravo na mirovinu ako bez razdoblja osiguranja za koja nisu plaćali doprinose ispunjavaju potrebne minimalne uvjete mirovinskog staža, koji su propisani za pojedinu vrstu mirovine. Iako se u tim slučajevima pravo na mirovinu i isplatu priznaje, naplatu dugovanja za ranije dospjele a nenaplaćene doprinose provodi porezna uprava.

Porezne uprave mogu naplatu dugovanja ostvarivati ili od visine mirovine (što je moguće do najviše 1/3 visine mirovine) ili u postupku ovrhe na ostaloj imovini. Prema tome, korisnici mirovina koji su ostali dužnici za svoje dospjele a neplaćene doprinose nisu oslobođeni svoje obveze.

Vezano uz prestanak svojstva osiguranika, događaju se mnoge zablude obveznika doprinosa. Tako npr. obrtnik, ali i drugi obveznici iz samostalnih djelatnosti obično misle da odjavom obrta ili djelatnosti automatski izgube svojstvo osiguranika, što nije točno. Naime, zaboravlja se da mirovinski i zdravstveni propisi ne prihvaćaju automatizam prestanka svojstva osiguranika. Naprotiv, oni traže posebnu izričitu formalnu odjavu. Budući da obrtnici, a i ostali samostalni djelatnici i poduzetnici to propuštaju, obveze doprinosa im se i dalje stalno obračunavaju. Za neke je izlaz u nastupu zastare.

Kada nastupa zastara doprinosa? Zakon propisuje da pravo na obračunavanje doprinosa, naplatu doprinosa i kamata zastarijeva istekom pet godina od dana kada je zastara počela teći. Zato je važno znati da zakon propisuje da zastara na obračunavanje doprinosa i kamata počinje teći nakon isteka kalendarske godine u kojoj je trebalo obračunati doprinose i kamate. Međutim, tijek zastare prekida se svakom službenom radnjom tijela ovlaštenog za obračunavanje i naplatu doprinosa usmjerene na obračunavanje ili naplatu doprinosa i kamata, koja je dostavljena na znanje obvezniku doprinosa. Tijek zastare prekida se i svakom radnjom obveznika doprinosa dostavljenom na znanje tijelu ovlaštenom za obračunavanje i naplatu doprinosa, koja je poduzeta radi ostvarenja prava na povrat doprinosa naplaćenih bez pravne osnove ili više plaćenih doprinosa, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazna. Apsolutni rok zastare prava na obračunavanje doprinosa i kamata nastupa deset godina nakon dana kada je zastara počela prvi put teći.

 
Stjepan Androić, dipl. pravnik

Originalan članak

 

 
NAJNOVIJE VIJESTI
            O DOKUPU MIROVINE NA HTV-u
Dokup mirovine je doživotna otpremnina, odnosno dodatni mjesečni prihod uz mirovinu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Namijenjen je zaposlenicima s ispunjenim uvjetima za prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu koji će u sporazumu s poslodavcem, unatoč ranijem umirovljenju i manjem stažu, ostvariti tzv. punu mirovinu. Dokupljena mirovina odgovara razlici između starosne ili prijevremene starosne mirovine ostvarene sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju i mirovine koja bi bila ostvarena da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.