U MEDIJIMA

Hrvatska gospodarska komora je 2003. godine Royal međugeneracijskoj solidarnosti dodijelila pravo na uporabu znaka "IZVORNO HRVATSKO" za dokup mirovine – izvorno hrvatsku vrstu otpremnine». HGK– pravo na uporabu znaka Izvorno hrvatsko
 
Naslovna  >  U medijima  >  Glas Koncila  >  2008.

Usporedba prijevremenih starosnih mirovina (2)

Glas Koncila, 2. 3. 2008.
Stjepan Androić, dipl. pravnik

 

Podaci za usporedbe preuzeti su iz »Glasovnice« Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje. 

U Hrvatskoj, počevši od 1. I. 2008, može ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu muškarac koji ima najmanje 35 godina mirovinskog staža i navrši 60 godina života a žena s najmanje 30 godina mirovinskog staža i kada navrši 55 godina života. To pravo na prijevremenu starosnu mirovinu mogu ostvariti i osobe koje nisu zaposlene ako ispunjavaju sve te uvjete. Visina prijevremene starosne mirovine određuje se na isti način kao i starosna mirovina ali s tom razlikom da se prijevremena starosna mirovina smanjuje za 0,15% za svaki kalendarski mjesec prije navršene 65. godine života muškarcu odnosno 60. godine života ženi. Dakle, za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu, prijevremena starosna mirovina umanjuje se za 9%. Do 31. XII. 2007. bilo je maksimalno umanjenje čak 20,4%, dakle bilo je znatno veće. Sva su umanjenja trajna.

U Federaciji Bosni i Hercegovini pravo na prijevremenu starosnu mirovinu može se ostvariti najkasnije do 31. XII. 2008, dakle samo do kraja ove godine. To pravo može ostvariti muškarac koji ima navršenih 60 godina života i ostvarenih 35 godina mirovinskog staža. Žena ispunjava uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 55 godina života i 30 godina mirovinskog staža. Muškarcu se ta mirovina umanjuje za 1% za svaku godinu ranijeg odlaska u mirovinu prije navršenih 65 godina starosti a ženi se umanjuje za 0,5% za svaku godinu ranijeg odlaska u mirovinu. Sva su umanjenja trajna.

U Republici Srpskoj (samostalni entitet unutar Bosne i Hercegovine) nije predviđena mogućnost ostvarivanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu već se može ostvarivati samo redovna starosna mirovina uz uvjete koje su opisani u prethodnom članku.

U Republici Makedoniji također nije predviđena mogućnost ostvarivanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu već se može ostvarivati samo pravo na redovnu starosnu mirovinu uz uvjete koje su upisani u prethodnom članku.

U Republici Srbiji također nije predviđena mogućnost ostvarivanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu. Dakle, i u Srbiji se može ostvarivati samo pravo na redovnu starosnu mirovinu uz uvjete koje su opisani u prethodnom članku. Međutim, dobne se granice starosti propisane za starosnu mirovinu mogu smanjivati osiguranicima kojima se mirovinski staž računa s uvećanim trajanjem, i to se smanjuje za po jednu godinu starosti u slučaju ako se:

  • za svake 3 godine provedene na radu na kojem se provedenih 12 mjeseci računa u staž kao 14 mjeseci,
  • za svake 2 godine i 6 mjeseci provedenih na radu na kojem se provedenih 12 mjeseci računa u staž kao 15 mjeseci,
  • za svake 2 godine provedene na radu na kojem se provedenih 12 mjeseci računa u staž kao 16 mjeseci,
  • za svaku 1 godinu i 6 mjeseci provedenih na radu na kojem se 12 mjeseci računa u staž kao 18 mjeseci.

Ipak, snižavanje tih starosnih granica može ići maksimalno do najviše 53. godine života. Iznimno za žene može to smanjenje ići do 50. godine života ali samo u slučaju kada se radi o radnom mjestu na koje se za jednu godinu i šest mjeseci provedenih na radu staž osiguranja za provedenih 12 mjeseci računa 18 mjeseci.

Za Republiku Crna Gora moramo najprije upozoriti i ispraviti pogrešku glede uvjeta propisanih za priznavanje prava na starosnu mirovinu koja se potkrala u prethodnom članku. Naime, pravo na starosnu mirovinu počevši od 1. I. 2008. može ostvariti muškarac s navršenih 62 godine i 6 mjeseci života (a ne sa 62 godine) odnosno žena s navršenih 57 godina i 6 mjeseci života (a ne s 57 godina). Za oba spola potreban minimalni staž osiguranja je 17 godina i 6 mjeseci (a ne 18 godina). Ta će se starosna granica idućih godina postupno povećavati uz istodobno smanjivanje potrebnoga mirovinskog staža, sve do 2013. godine kada će za pravo na starosnu mirovinu biti potrebno 65 godina života (muškarac), odnosno 60 godina (žena) i uz uvjet da se ima ostvareno najmanje 15 godina mirovinskog staža. Te se dobne granice starosti također mogu snižavati u slučajevima kad se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem, slično kao i u Srbiji, ali ipak uz neke razlike. To snižavanje starosti dopušteno je u ovoj 2008. godini do 52 godine i 6 mjeseci života.

U Republici Sloveniji nije predviđena mogućnost ostvarivanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu. Međutim, valja kao posebnost naglasiti da Slovenija jedina dopušta ostvarivanje prava na tzv. »državnu mirovinu«, koju može ostvariti svaka osoba koja ne ispunjava uvjete za neku drugu mirovinu niti neku inozemnu mirovinu a koja ima stalno prebivalište u Sloveniji i kojoj osobni prihodi ne prelaze propisani imovinski cenzus, sve pod uvjetom da ima navršenih 65 godina života i da je između 15. i 65. godine života prebivala najmanje 30 godina u Sloveniji. Visina te državne mirovine iznosi za sve jednako, a to je 33,3% od najniže mirovinske osnovice utvrđene za Sloveniju.

Ovaj grubi usporedni pregled uvjeta za prijevremene starosne mirovine upućuje na zaključak da je hrvatska mirovinska politika u odnosu na susjedne države ipak najpovoljnija.

 

 
NAJNOVIJE VIJESTI
            O DOKUPU MIROVINE NA HTV-u
Dokup mirovine je doživotna otpremnina, odnosno dodatni mjesečni prihod uz mirovinu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Namijenjen je zaposlenicima s ispunjenim uvjetima za prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu koji će u sporazumu s poslodavcem, unatoč ranijem umirovljenju i manjem stažu, ostvariti tzv. punu mirovinu. Dokupljena mirovina odgovara razlici između starosne ili prijevremene starosne mirovine ostvarene sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju i mirovine koja bi bila ostvarena da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.