U MEDIJIMA

Hrvatska gospodarska komora je 2003. godine Royal međugeneracijskoj solidarnosti dodijelila pravo na uporabu znaka "IZVORNO HRVATSKO" za dokup mirovine – izvorno hrvatsku vrstu otpremnine». HGK– pravo na uporabu znaka Izvorno hrvatsko
 
Naslovna  >  U medijima  >  Novinski članci  >  2009.

Većina umirovljenika nema ni 20 kuna dnevno za hranu

Umirovljenički crni dani

Oko 550 tisuća ljudi prima mirovine manje od 2.000 kuna, u čak 14 županija prosječna je mirovina niža od državnog prosjeka koji iznosi 2.125 kuna, a oko 170 tisuća mirovina u Hrvatskoj manje je od 1.000 kuna

ZAGREB – Svatko tko baci pogled na statističke podatke o visinama mirovina u Hrvatskoj, mora se zapitati kako uopće preživljava najveći dio naše seniorske populacije, koja čini gotovo četvrtinu ukupnog stanovništva zemlje.

Da velik broj hrvatskih umirovljenika živi na rubu siromaštva ili je čak prešao tu granicu, nažalost, više nije ni vijest, jer je stanje isto već godinama. Preokret ne donose ni najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema kojima više od polovice hrvatskih umirovljenika, što je oko 550 tisuća ljudi, prima mirovine manje od 2.000 kuna, a u čak 14 županija prosječna je mirovina niža od državnog prosjeka, koji je u veljači iznosio 2.125 kuna. Oko 170 tisuća mirovina u Hrvatskoj manje je od 1.000 kuna.

U svega šest županija i Gradu Zagrebu prosječne mirovine prelaze nacionalni prosjek. »Najbogatiji« su i dalje umirovljenici u Zagrebu – tu je prosjek mirovina najveći u državi i iznosi 2.745 kuna. Na drugom su mjestu umirovljenici u Primorsko-goranskoj županiji gdje je prosječna mirovina 2.626 kuna, slijedi Istarska županija sa 2.453 kune te Dubrovačko-neretvanska županija sa prosjekom od 2.301 kune. U tri preostale županije koje se drže iznad državnog prosjeka – a to su Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Zadarska županija – prosječne mirovine iznose od 2.264 do 2.163 kune.

Mirovina za 57 posto troškova

Neslavni rekord najniže prosječne mirovine – svega 1.725 kuna – bilježi Koprivničko-križevačka županija, no još četiri županije vrlo su blizu istom iznosu – Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska, Međimurska i Bjelovarsko-bilogorska županija, u kojima je prosječna mirovina ispod 1.800 kuna. Općina s najnižim prosjekom mirovina u Hrvatskoj je Zrinski Topolovac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje 179 korisnika prosječno mjesečno prima 978 kuna.

Mirovine su vrlo niske i u nekoliko općina Zagrebačke županije koja je, sa 2.060 kuna, također ispod državnog prosjeka. U općinama Preseka, Rakovec, Žumberak i Farkaševac prosječne mirovine, primjerice, dosežu svega oko 1.200 kuna.

O kvaliteti života umirovljenika govori i podatak da prosječna mirovina trenutačno pokriva svega 57 posto troškova života. Sindikalna košarica za dvoje umirovljenika u ožujku ove godine, prema izračunu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), iznosila je 3.697 kuna, od čega je 1.427 kuna bilo potrebno za hranu, a 1.549 kuna za stanovanje. O adekvatnosti prehrane, kada se oko 47 kuna dnevno troši za dvoje ljudi, ne treba ni govoriti.

Najviše izdvajali, a najveći gubitnici

– Umirovljenici jesu ugrožena skupina, pojedinačne mirovine u Hrvatskoj jesu male, no kada govorimo o visini mirovina moramo poći od mirovinskog sustava – kaže dr. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. Podsjeća da je Hrvatska, prije mirovinske reforme, do 2002. godine imala isključivo sustav međugeneracijske i unutargeneracijske solidarnosti u kojem je u pravilu slaba povezanost između doprinosa i mirovine. Naime, oni koji su tijekom radnog vijeka imali najveća primanja i plaćali najviše doprinose najviše »gube« na mirovinama, odnosno njihove mirovine nisu onoliko veće koliko su veća njihova izdvajanja. U sustavu međugeneracijske solidarnosti najnepovoljniji je odnos doprinosa i mirovine kod osiguranika koji su odradili cijeli radni vijek i ostvarili starosnu mirovinu, jer je kod njih veza uplaćenih doprinosa i visine mirovine slaba. »Najveći dobitnici sustava bili su oni koji su plaćali male doprinose i plaćali ih kratko vrijeme«, napominje Bejaković. Manje »nepravedan« trebao bi biti sustav kapitaliziranog mirovinskog osiguranja – drugi i treći stup – koji je uveden mirovinskom reformom prije sedam godina. Nekapitalizirani sustav mirovinskog osiguranja ne ulaže prikupljeni novac u obveznice i vrijednosne papire nego u istom mjesecu prikupljena sredstva isplaćuje u obliku mirovina. Stoga je stopa povrata koju pojedinac može ostvariti obveznim doprinosima u sustavu općeg mirovinskog osiguranja mnogo niža od one koja se može dobiti u privatnim mirovinskim fondovima i mirovinskom osiguranju s neposrednim financiranjem.

U Hrvatskoj se, napominje dr. Bejaković, vrlo rano odlazilo u mirovinu – još i danas se to čini – te je odnos između broja korisnika mirovina i osiguranika nepovoljan. On se u posljednje vrijeme kreće oko 1:1,4. Zbog toga su stope doprinosa visoke, a bez postojanja snažnije povezanosti između visine doprinosa i mirovine, te zbog nedovoljno učinkovitog nadzora ubiranja doprinosa, lako dolazi do izbjegavanja njihovog plaćanja, upozorava dr. Bejaković.

Što duže u svijetu rada

Kako žive hrvatski umirovljenici ilustriraju i pokazatelji siromaštva koje redovito prezentira Državni zavod za statistiku. Prema stopi rizika od siromaštva – koja je u 2007. bila 22,8 posto – umirovljenici su treća, najugroženija skupina u društvu. Prije njih su na listi samo nezaposleni – sa stopom rizika od 34,5 posto, te ekonomski neaktivne osobe – za koje stopa rizika iznosi 28,2 posto.

A mogu li se barem iduće generacije umirovljenika nadati većim mirovinama? Hoće li se mirovine u skorijoj budućnosti približiti plaćama, odnosno »pristojnijim« iznosima? »Jedini način da mirovine bude veće jest zadržati ljude što duže u svijetu rada, smanjivati broj umirovljenika i povećavati zapošljavanje. Drugi mirovinski stup na duži bi rok trebao povećati iznos mirovina«, zaključuje dr. Predrag Bejaković.

Vesna ROLLER

 

Nije svejedno gdje umirovljenici žive

Ako već imate malu mirovinu, nije svejedno u kojem dijelu zemlje ili mjestu živite. Neki gradovi i općine u Hrvatskoj pomažu primateljima najnižih mirovina iz svojih prihoda. Tako, primjerice u Zagrebu umirovljenici, kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 900 kuna mjesečno imaju pravo na pomoć od 400 kuna, oni s mirovinom ili prihodima do 1.200 kuna mogu dobiti 300 kuna, a oni do 1.500 kuna pomoć od 200 kuna mjesečno.

Riječko gradsko poglavarstvo umirovljenicima koji primaju mirovinu do 1.000 daje razliku do visine od 1.200 kuna, a za one s mirovinom od 1.000 do 1.400 kuna dodatak je 150 kuna. Pula sa 500 kuna pomaže onima čija je mirovina do 1.000 kuna, 400 kuna umirovljenicima s mirovinama do 1.300 kuna, a onima koji primaju do 1.700 kuna pomoć iznosi 300 kuna mjesečno. U Požegi umirovljenici s mirovinom do 500 kuna dobivaju od ove godine pomoć od 300 kuna mjesečno, ako im je mirovina do 700 kuna pomoć iznosi 250 kuna, do 900 kuna mirovine ona je 200 kuna, a od 901 kune do 1.100 kuna mirovine pomoć iznosi 150 kuna. Uvođenje pomoći umirovljenicima s najnižim mirovinama u idućem mandatu, ako ga usvoji, najavio je nedavno i HDZ u Zadru, koji je i do sada obnašao vlast u ovom gradu. »S ovim je pomoćima lokalne vlasti kao i sa svim ostalima što se isplaćuju iz proračuna – da biste nekome dali, drugome morate oduzeti«, komentira dr. Bejaković.

Ništa od nultog mirovinskog stupa

Sliku hrvatskog života u »trećoj dobi« dodatno zacrnjuje činjenica da država još nije riješila problem onih ljudi koji nisu ostvarili staž od 15 godina, što je zakonski minimum da se dobije mirovina. Ne zna se točno koliko takvih osoba ima, no procjena je da se radi o 10 posto umirovljeničke populacije, što znači više od 100 tisuća ljudi. Iako se spominjalo uvođenje takozvanog nultog mirovinskog stupa, što bi značilo da pravo na mirovinu.

 

 
NAJNOVIJE VIJESTI
            O DOKUPU MIROVINE NA HTV-u
Dokup mirovine je doživotna otpremnina, odnosno dodatni mjesečni prihod uz mirovinu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Namijenjen je zaposlenicima s ispunjenim uvjetima za prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu koji će u sporazumu s poslodavcem, unatoč ranijem umirovljenju i manjem stažu, ostvariti tzv. punu mirovinu. Dokupljena mirovina odgovara razlici između starosne ili prijevremene starosne mirovine ostvarene sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju i mirovine koja bi bila ostvarena da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.