|
|
|
> > >
|
Radite i nakon 65. godine i mirovina će vam biti veća! |
|
Stručnjaci bi da se starosna granica za mirovine ženama podigne na 65 godina do 2020., a odmah da se krene u veće penaliziranje prijevremenih umirovljenja.
Nakon 10-postotnog smanjenja povlaštenih mirovina, Vlada bi do kraja lipnja trebala predložiti i drugi set restriktivnih promjena u mirovinskom sustavu. Stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ministarstva gospodarstva i vanjski suradnici koje je Vlada angažirala za pripremu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju dovršila je nacrt promjena kojima Banskim dvorima predlažu da se od 2011. poveća 'penaliziranje' građana za prijevremeno umirovljenje te nagradi one koji u radnom odnosu ostanu nakon stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu.
Takozvani polazni faktor za prijevremenu starosnu mirovinu povećao bi se sa 0,15 posto na 0,34 posto za svaki mjesec odlaska u mirovinu prije ispunjenja uvjeta, a najviše za razdoblje od pet godina. Kreatori prijedloga smatraju da se aktualnim postotkom penaliziranja nisu postigli očekivani učinci - smanjenje mirovine od devet posto za pet godina prijevremenog umirovljenja nije pokrilo troškove takvih mirovina. Zato predlažu uvođenje faktora smanjenja od 0,34 posto po svakom mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu. To bi u slučaju prijevremenog umirovljenja od pet godina, u odnosu na zakonom propisane, značilo 20,4 postotno umanjenje mirovine. Isti postotak, ali nagrađivanja, predviđa se za zaposlene koji ostanu raditi nakon navršene dobi za starosnu mirovinu (65 godina za muškarce i trenutno 60 godina za žene). Time bi Vlada išla na ruku brojnim zahtjevima zaposlenih u znanosti i visokom obrazovanju, sudstvu ili, pak, zdravstvu, koji odavno iskazuju interes za duljim ostankom u radnom odnosu. Naši sugovornici vjeruju da bi interesenata za takvo stimulativno produljenje radnog staža bilo i u privatnom sektoru, naravno u zanimanjima koja se ne vežu uz fizičke poslove. Povećanje dobne granice za umirovljenje, bez obzira na vlastiti izbor očekuje žene. U okviru tog seta zakonskih izmjena trebalo bi se regulirati postupno izjednačavanje dobne granice za umirovljenje žena i muškaraca.
Stručnjaci Vladi predlažu da se to učini do 2020. godine i to na način da se u razdoblju od 2011. do 2020. svake godine za šest mjeseci poveća granica kada žene stječu pravo na starosnu mirovinu. I dok je sada dob za redovno umirovljenje žena 60 godina, u 2012. ona će se povećati na 61 godinu. Muškarcima se zasad ništa ne mijenja. Dob za starosnu mirovinu je 65 godina, osim ako i hrvatska Vlada ne počne slijediti trendove povećanja dobi za umirovljenje kao što to ovih dana, primjerice, čini Francuska koja se sprema granicu dići na 67 godina. Prema tempu priomjena zadanim Planom gospodarskog oporavka promjene, o visini izdvajanja za drugi stup trebalo bi dogovor pasti do kraja ove godine. Ta bi odluka za Vladu mogla biti i najteža, obzirom da jedan postotak povećanja za drugi stup znači oko milijardu kuna manje doprinosa u 1. stupu, u kojemu je već u prošloj godini za isplatu mirovina trebalo 16 milijardi kuna iz proračuna povrh prikupljenih doprinosa. No, bez povećanja izdvajanja i drugi stup postat će neodrživ.Lipanjske promjene iskoristit će se i za usklađivanje mirovinskog zakona sa Zakonom o trgovačkim društvima. Kako ona umjesto uprave i nadzornog odbora mogu imati upravne odbore i izvršne direktore, i na njih će se odnositi obvezno osiguranje.
|
|
|
|
|
Ispiši stranicu
