Francuzi su se digli na noge zbog prijedloga da dvije godine kasnije idu u mirovinu. Hrvati šute, iako će žene uskoro čak pet godina kasnije odlaziti u mirovinu.
ZAGREB - Francuzi su opet na nogama: njihov predsjednik Nicolas Sarkozy najavio je uistinu skromno povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu - sada je 60, ubuduće bi trebala biti 62 godine. Francuskim sindikatima, sasvim očekivano, to uopće nije pitanje o kojem treba pregovarati.
Problem su poslodavci
Hrvati još nisu na nogama, premda je iz “mirovinskog laboratorija”, u kojem su ovaj put radili ljudi iz Zavoda za mirovinsko osiguranje, Ministarstva gospodarstva i vanjski stručnjaci, potiho prema Banskim dvorima otišao prijedlog povećanja dobne granice za odlazak žena u mirovinu, i to radikalan: sa 60 na 65 godina, što bi se postupno povećavalo do 2020.
Uz to, kako je već bilo i najavljeno, predviđa se strože kažnjavanje onih koji u penziju idu prije vremena, uz istodobno nagrađivanje onih koji duže ostanu raditi. Za pet godina preranog odlaska u mirovinu mjesečna bi primanja bila 20 posto manja, a prema istim bi se omjerima povećavala mirovina onima koji ostanu dulje.
Najveći problem u provedbi ove zamisli Vladi možda neće biti sami zaposlenici, nego poslodavci, kojima je najraširenija metoda rezanja troškova slanje zaposlenih u prijevremene mirovine. Istodobno, nisu spremni zapošljavati starije od 30, a kako će onda starije od 50 ili 60 godina?
Opća pobuna Francuza
U Francuskoj zbog povećanja dobi za odlazak u mirovinu od dvije godine slijedi vjerojatno opća pobuna, jer su Francuzi poznati kao ljudi koji brzo organiziraju štrajk kad god su nečim nezadovoljni. Inače, francuski je socijalni sustav poznat kao jedan od najizdašnijih u svijetu. Početkom osamdesetih tadašnji je predsjednik Francois Mitterrand smanjio dobnu granicu za mirovinu sa 65 na 60 godina, uveo petotjedni godišnji odmor i 35-satni radni tjedan, smatrajući to sve svojim velikim postignućem.
No, bile su to perspektivne osamdesete.
Danas su proračuni svih zemalja EU u dubokim deficitima pa se režu svi mogući troškovi, od kojih su mirovinski među najvećima.
Europska populacija sve je starija, životni je vijek sve dulji te su ljudi sve dulje u mirovini, što opterećuje mirovinske fondove. Uostalom, u vrijeme kad su u SAD-u, a oni su bili prvi, uveli dobnu granicu od 65 godina za umirovljenje, toliki je bio i očekivani životni vijek. Danas Europljanke žive u prosjeku 82,2, a muškarci 76,1 godinu, a 2030. će živjeti još dulje: žene 85,3, a muškarci 80 godina. Uz to, svake godine raste udio starijih u ukupnoj populaciji pa se očekuje da će 2030. više od četvrtine europskog stanovništva biti starije od 65 godina.
Mirovinski sustavi u nevolji
Mirovinski su sustavi zato istodobno u dvostrukoj nevolji: sve dulji životni vijek traži sve više novca za mirovine, a kriza je ispraznila fondove i proračune. Hrvatskom mirovinskom sustavu ove godine nedostaje oko 16 milijardi kuna za isplatu mirovina, što uzima iz proračuna, to jest od poreznih prihoda.
- Iluzija je smatrati da će današnja prava i privilegiji opstati za 10 ili 20 godina, jednostavno zbog demografskih kretanja u Hrvatskoj. Dinosauri su svijetom vladali više od 180 milijuna godina, a danas ih više nema. Okruženje se promijenilo i oni se nisu uspjeli prilagoditi. Isto vrijedi za države i poduzeća. Valja se stalno prilagođavati dinamičnom okruženju - ilustrira nužnost promjena u mirovinskom sustavu dr. Marko Škreb, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb.
|
Ispiši stranicu
