|
|
|
> > >
|
Vlada i poslodavci pokrenuli stampedo novih umirovljenika |
|
Da hrvatski poslodavci svoje probleme zbog gospodarske krize rješavaju slanjem prekobrojnih radnika u prijevremenu mirovinu te da je proteklih šest mjeseci nastao pravi stampedo umirovljavanja ljudi koji bi mogli još desetak godina privređivati, potvrđuju jučer objavljeni podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), prema kojima se broj prijevremenih umirovljenika u prvoj polovici ove godine povećao za golemih 76 posto.
Tijekom prethodnih šest mjeseci u prijevremenu mirovinu otišle su 9.554 osobe, dok je u istom razdoblju lani to učinilo 5.425 ljudi. U prvoj polovici 2008. prijevremenih umirovljenika bilo je svega oko 4 tisuće. Da je situacija s prijevremenim penzioniranjem alarmantna potvrđuje i podatak da je ove godine više novih prijevremenih nego starosnih mirovina – njih je do konca lipnja bilo 9.223.
Umjesto otkaza - mirovina
Prijevremenim umirovljenjem rješava se višak zaposlenih, to često nije svojevoljna odluka radnika, zaključila je povodom objave ovih podataka Marijana Bađun iz Instituta za javne financije.
»Kazna« prijevremenog umirovljenja pogađa više žene nego muškarce – od 9.544 novih prijevremenih umirovljenika veći dio – 4.989 – čine žene. Prosječna dob ovih gotovo pet tisuća žena koje su prethodnih mjeseci prisilno postale penzionerke iznosi svega 57 godina, koliko primjerice ima i premijerka Jadranka Kosor. Prosječna dob 4.555 prerano umirovljenih muškaraca je 62 godine.
Značajniji rast prijevremenih umirovljenje počeo je prošle godine kada se broj korisnika ovih mirovina povećao 20 posto u odnosu na godinu ranije, dok je rast ostalih penzioniranja bio svega 2 posto. Lani je znatno povećan i broj korisnika invalidskih mirovina – za 13 posto – a najveće je povećanje bilo u kategorijama branitelja, vojske i Hrvatskog vijeća obrane. Invalidskih mirovina trenutačno ima oko 323 tisuća, š to je 27 posto svih hrvatskih penzija. Tijekom prvih šest mjeseci ove godine u invalidske mirovine otišle su 5.206 osobe.
Uskoro manja prava prijevremenima
Problemi mirovinskog sustava tijekom gospodarske krize postali su još izraženiji, što potvrđuje i sve veća razlika između prihoda od doprinosa i proračunskih rashoda za mirovine, ističe Marijana Bađun. Rashodi za mirovine prošle su se godine popeli na 34,4 milijarde kuna, a prihodi od doprinosa smanjeni su za 316 milijuna kuna pa je razlika koja se nadoknađivala izravno iz proračuna iznosila 15,2 milijarde kuna. Na aktualni porast broja novih korisnika prijevremenih mirovina vjerojatno utječe Vladina odluka da poveća kazne zbog prijevremenog umirovljenja, ocjenjuje i Bađun. Prema zakonskom prijedlogu za svaki mjesec oduzimalo bi se 0,34 posto mirovine, odnosno 20,4 posto za pet godina, što je 11 posto više nego što su sada kažnjeni prijevremeni umirovljenici.
|
|
|
|
|
Ispiši stranicu
